Seljaci iz okoline Negotina kažu kako je dr Srejović, koji je prvi skinuo 1700 godina staru prašinu i dotaknuo vrijedan nakit, ozračen, pa je zato nakon samo dva mjeseca preminuo. Tako se opravdava i činjenica zašto mu se, iako je carski nakit nađen u Sarkamen kod Negotina najznačajniji nalaz ove vrste još od 1935. godine kada je otvorena Tutankamonova grobnica, u domaćoj javnosti posvećuje manji publicitet nego bilo kojem nemuštom pokušaju divljih arheologa da se dočepaju kulturnog blaga.
Iste godine kada je nakit pronađen, umro je i direktor Arheološkog instituta u Beogradu dr Vlada Kondić, koji je prvi radio na otkrivanju Sarkamen i više puta bio u blizini vrijednog nakita. Nekoliko godina kasnije, 1977.preminuo je i dr Petar Petrović i to, po riječima dr Tomovića, na neobjašnjiv nacin.U 1995. umro je na samom lokalitetu i Vukašin-Vule Rakić, koji se iz čista mira stropoštao na zemlju prilikom radova u blizini mauzolej. U isto vrijeme, pošto se vratio sa snimanja iz Šarkamenskog vrela, nastradao je i snimatelj RTS-a Ristić.
I to nije kraj. Kuharici koja sprema hranu arheolozima istraživačima, uginuo je iznenada pas. Nije bolovao nijedan dan, ali je tog dana ležao tik uz mauzolej, pa se vjeruje da je i on bio ozračen nakitom Carice majke.
1999. godine na lokalitetu Vrelo održano je finale najuspješnijeg sela iz BORSKOG i Zaječarskog županije. U centar utvrđenja gdje je pripremljen umjetnički program, sjatilo se nakoliko stotina posjetitelja. Priča se da je bilo mnogo onih koji nisu smjeli prođu kroz kapiju Dajinog grada.
Kako kaže predanje, u utvrdu se ulazilo preko mosta ispod kojeg je bilo luksuzno rimsko kupatilo. Svatko tko je htio ući u palaču, prvo je morao da se okupa. Vjerojatno se imperator Daja bojao buha, vaši i zaraze koje su harale u to vrijeme, ali narod vjeruje da se kupanjem u čudotvornom Dajin kupaonici dobivala zaštita od ukletog nakita kojeg je začarao moćni Gaj Valerije Maksimin Daja (305-313), sestrić rimskog imperatora Maksimilijana Galerija, graditelja palače u obližnjem Gamzigradu. Ova vjerovanja su vjerojatno razlog zbog kojeg je opustio kraj oko Sarkamen, što potvrđuje i dr Tomović koji kaže da se na dvanaest hektara lokaliteta i oko njega ne nalazi više ni jedna pojata. Nitko ne koristi ni sijeno ni drva iz antičkog grada. O izvoru na Sarkamen kruže još zloslutnije glasine. Tamo, kunu se Timočani, ne bi ni da zadane, a kamoli da zanoće. Ipak, nađe se poneki heroj koji, s najsuvremenijim aparatima za ispitivanje zemljišta i mobitelima, tumara Sarkamen i okolinom tražeći veliko blago koje je Daja pred samu smrt, pouzdano tvrde, na devama izvezao iz palače, a potom ga sakrio na tromeđi Sarkamen, Popovice i Plavna pošto je odustao od namjere da ga odveze u Rim.
Bilo kako bilo, priča i groznica za blagom imperatora Daje i dalje traje, golica maštu avanturista i utjeruje strah u kosti okolnom mještanima. Izvor. treće Oko