Ožujak, je mjesec kada počinje proljeće …..

Share on facebook
Facebook
Share on whatsapp
WhatsApp
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email

Ožujak: Martius (latinski), dobio ime po Marsu, rimskom bogu rata.
Narodna imena za ožujak: brezen (bresen, brezanj), suhi, susac, mali seck, letnik, lazak, derikoza, Blagoveštenska.
Latinski: Martius
Engleski: March
Francuski: Mars
Njemački: März

Najveći rimski bog, pored Jupitera, bio je Mars, bog rata. Po tradiciji, kao otac Romula, legendarnog osnivača Rima, Mars je otac i čitavog rimskog naroda. Po starom rimskom kalendaru, prvi mjesec u godini bio posvećen ovom Bogu. Godina je tada počinjala 01. ožujka, a završavala se nakon deset mjeseci posljednjeg dana prosinca i trajala je 304 dana. Kako to nije odgovaralo dužini prave godine legendarni rimski kralj Numa Pompilije, koji je na prijestolju naslijedio Romula, ubacio je u kalendar još dva mjeseca: Siječanj i veljača i od tada je ožujak treći mjesec u godini.
Ožujak još od najstarijih vremena ima 31 dan.

Sa Martom je godina počinjala iu Britaniji sve do 1752. kada je prihvaćen Gregorijanski kalendar.

Ožujak, je mjesec kada počinje proljeće. To je onaj dan kada Sunce prijeđe s južne na sjevernu hemisferu Zemljine lopte, a dan i noć traju jednako dugo. Obično se to dogodi 21. ožujka (ponekad 20. kada se radi o prestupoj godini).

Velšani slave 1 ožujka kao dan svetog Davida, zaštitnika Walesa. A Irci 17. ožujka, slave dan svetog Patrika, zaštitnika Irske. Židovi u ožujku imaju svoj Purim, ali to ne pada baš uvijek u ovaj mjesec. Međutim najpoznatiji praznik vezan za mjesec ožujak je sigurno Dan žena.

Možda najpoznatija rečenica u kojoj se spominje ožujak je ona koju je stari prorok uzvikuno Cezaru 44. prije nove ere:
– Čuvaj se, Cezare, martovskih ida.

IDAM su Rimljani označavali sredinu mjeseca.

tradicija
Baba Marta po nasoj tradiciji je ćudljiva, naprasita i pomalo luckasta baba koja upravlja mjesecom ožujkom. Zato je i sam ožujka promjenljiv. Lijepe i ugodne dane zna sasvim nenadano zamijeniti dani vijavice i niskih temperatura. A onda, opet, ograne sunce.

O ranom rimskom kalendaru (onom prije Gaja Julija Cezara), mnoga naša znanja potječu iz zapisa koje su ostavili Ovidije Publije Nazon (43 pne- 18 ne), rimski pjesnik i Plutarh (46-120 ne), grčki pisac biografija slavnih Grka i Rimljana .
Međutim, njihova pisanja o starom rimskom kalendaru nisu bila suglasna u mnogim detaljima. Sam Ovidije kaže da je svoje informacije “iskopavao iz arhaičnih kalendara” [1] što znači da su već tada, prije dvije tisuće godina, to bili veoma stari podaci. Vrlo malo se zna o detaljima vezanim za rimski kalendar iz doba prije Romula i Rema, legendarnih osnivača grada Rima. Samo se zna da je njihov kalendar imao 10 mjeseci, a ne 12, a da su neki mjeseci imali svega 20 dana, a neki opet 32 ​​ili više, a da je godina imala 360 dana [2].
Godina je počinjala u ožujku, od proljetne ravnodnevice, tako da je mjesec ožujak (Martius) bio ustvari prvi mjesec u godini. Za njim su slijedili Aprilis, Mais i Junius. Nakon ova četiri mjeseca slijedili su Quintilis, Sextilis, September, October, November iDecember kao peti, šesti itd. do desetog mjeseca, prema latinskim rednim brojevima od pet do deset. Do danas su od tih imena ostali nazivi za rujan, listopad, studeni i prosinac ali im je, zbog kasnijeg ubacivanja dva nova mjeseca između December i Martius – Februarius i Januarius (baš tim redoslijedom), promijenjen redni broj. Tako je dobiveno da je septembar postao deveti mjesec u godini, a ne sedmi kao do tada. Svi zajedno su imali 304 dana ali poslije tog razdoblja od 10 mjeseci, dolazio jedan period od 61 dan nenumerisanih i neimenovanih dana.
Mjeseci su u starom rimskom kalendaru bili:
1. Martius 6. Sextilis
2. Aprilis 7. September
3. Maius 8. October
4. Junius 9. November
5. Quintilis 10. December
Tek kasnije je rimski kralj Numa Pompilius [3], za vrijeme svoje 42 godine duge vladavine, uveo reforme kalendara koje su povećale godinu na 364 odnosno na 365 dana. To je postigao dodavanjem dva mjeseca – veljače i siječnja.
Tadašnji prvi mjesec u godini, mart ili Martius, bio je posvećen rimskom bogu rataMarsu [4]. Obzirom da je Rim bio zemlja s bogatom ratničkom tradicijom, nije nikakvo čudo što su prvi mjesec u godini posvetili bogu rata.
Još u doba Ovidija, prije dvije tisuće godina, pa do današnjih dana ostalo je sporno kako su mjeseci Aprilis, Maius i Junius dobili imena. Prema njemu, april je bio posvećen božici plodnosti i ljubavi Veneri i njenim praznicima festum Veneris iFortuna Virilis, koji su oba padali prvog dana u tom mjesecu [5]. Neki smatraju daAprilis potječe od Aphrilis, a da je to iskvaren oblik od imena Afrodita, grčkog pandana rimskoj božici Veneri.
Veliki njemački pisac Jakob Grimm je, nasuprot tome, smatrao da ime mjeseca travnja potječe od imena nekog boga ili možda heroja po imenu Aper ili Aprus [6].
Mjesec svibanj, Maius je dobio ime po božici Maia-i [7], kojoj je taj mjesec bio posvećen, a Junius je nazvan po glavnoj rimskoj božici Junoni, koja predstavlja rimski ekvivalent božici Frigga [8]. Ovidije pak sugerira da mjeseci koje mi danas nazivamo svibanj i lipanj nisu upućivali na nebeska božanstva, već prije na pretke i mlade [9]. Ima čak i mišljenja da su prvobitni drugi, treći i četvrti mjesec nazvani po različitim fazana rasta usjeva i stoke.
Kod Ovidija dalje ima neusuglašenosti u redoslijedu i vremenu kada su dodani mjeseci Januarius, Februarius i Mercedinus onom prvobitnom broju od deset mjeseci.
Kada je mjesec Januarius postao dio kalendara, ostaje otvoreno pitanje. To se možda dogodilo prije ili kratko vrijeme nakon osnutka Rima 753.p.n.e., jer nas Plutarh obavještava da je Numa Pompilius, rimski kralj koji je naslijedio Romula, uzeo siječnja za prvi mjesec u godini. Ovu činjenicu osporava jedan drugi autor tvrdnjom da je to zapravo učinio Lucius Tarquinius Priscus (vladao od 616 – 578.p.n.e.), peti etrurski kralj Rima, koji je uveo Januarius kao prvi, a vratio Decembris kao posljednji mjesec u godini [10]
Siječanj je dobio ime po nebeskom bogu Janusu [11], koji je bio staro božanstvo čak iu vrijeme osnutka Rima. (Ovidije čak navodi njegove riječi: “Stari su me nazivali kaos, toliko staro biće sam ja”.) Stari Rimljani su vjerovali da je početak svakog dana, mjeseca i godine posvećen bogu Janusu. Smatrali su da on otvara vrata nebesa svake zore da bi propustio jutro, a zatvara ih u sumrak. Zato su ga i smatrali i za boga vrata, kapija i ulaza.
U vrijeme kada je usvojen, Februarius je imao svega 23 dana i po tradiciji, taj 23. dan je predstavljao kraj stare kalendarske godine [12]. To možda može značiti da je Februarius bio slavljen još u preromanskom razdoblju, kada su mjeseci bili kraći i od 20 dana. Također, dodali su pet dana na kraju godine (da bi time produžili veljače na 28 dana) i uradili slično kao i mnogi drugi narodi u to doba, doba osnivanja Rima, koji su isto dodali po pet dana svojim kalendarima ali ih nisu smatrali za dio godine [13].
Februarius je dobio ime po uzanim remenovima kozje kože, zvanim februa ( “sredstvo za čišćenje”) i od latinskog glagola za njihovu uporabu veljači, koji je označavao pročišćenje, ispaštanje. Za vrijeme 15-og dana tog mjeseca Rimljani su slavili blagdan Lupercalia. Za vrijeme njegovog trajanja, svećenici su šibali februa neplodne žene, vjerujući da će time povratiti plodnost.
“Mjesec čišćenja” je možda dobio takvo ime i zbog toga što su se za vrijeme njegova trajanja sve razlike između duljina kalendarske i prirodne godine, izmirivale. Ovo mišljenje ima snažnu potporu u činjenici da, tijekom mnogih revizija tko god da je i kada god da je vršio neke korekcije u dužini trajanja rimskog kalendara, to je UVIJEK radio poslije 23. dana Februarius, tradicionalno posljednjeg dana u godini. Čak je iu naše vrijeme prijestupna godina određena 29-im danom mjeseca veljače. Za čistunce “prijestupni dan” nije 29. već 24 veljače! Godine 450 pne mjesec februar je pomaknut iza siječnja, gdje se i danas nalazi [14].
Plutarh je napisao da je Numa Pompilius umetnuo interkalarne (prijestupni) mjesec poslije veljače koji je imao 22 dana i nazvao ga Mercedinus. Drugi smatraju da to nije moglo biti prije 452.n.e. kada je rimskom kalendaru bio pridodat mjesec nazvan intercalaris. Taj mjesec je također počinjao poslije 23-eg dana veljače i pojavljivao se svake druge godine. Trajao je 22 ili 23 dana plus onih pet dana veljače koji su se dodavali poslije toga.
Taj nezgrapni kalendar o kome se ipak ne zna kako je točno primjenjivan, bio je u uporabi sve do Julija Cezara koji je izvršio reformu kalendara uz pomoć egipatskog astronoma i matematičara Sosigena iz Aleksandrije, a koji je stupio u uporabu 45 godine pne

ASTROLOGIJA, TAROT TUMAČENJE I NUMEROLOGIJA telefonom

(Direktan poziv dodirom na broj telefona)

HRVATSKA

1,73 KN

2,96 KN

SRBIJA

48 RSD

ŠVAJCARSKA

0,78 CHF

AUSTRIJA

1,08 €

NEMAČKA

0,49 €

1,19 €

BiH m:tel

1,4 KM

MAKEDONIJA

53,1 MKD

ŠVEDSKA

10 SEK

Status astrologa

Astrologija uživo

Astrologija ima jasniji pogled na položaj u životu i životnim okolnostima, što je neprocjenjiva pomoć za uspješnije funkcioniranje.

Tarot online telefonom

Otvaranje tarota daje vrlo brz i jasan odgovor na određeno pitanje ili zamišljenu želju.

Natalne karte

Natalna karta prikaz je neba i rasporeda planeta i zvijezda u vrijeme našeg rođenja.

Numerologija

Broj vašeg životnog puta jedan je od najutjecajnijih numeroloških aspekata u cjelovitoj znanosti o numerologiji.

Astro SMS

Nikada nije kasno da preuzmete stvar u svoje ruke i obratite se našem stručnom i profesionalnom astro timu za svoju ličnu astro prognozu!

ASTROLOZI - poziv do rješenja Vašeg problema

Igor Pavluković

Aleksandra Arizanović

Milana Kolarov

Marija Tarot

ASTROLOGIJA, TAROT TUMAČENJE I NUMEROLOGIJA telefonom

(Direktan poziv dodirom na broj telefona)

HRVATSKA

1,73 KN

2,96 KN

SRBIJA

48 RSD

ŠVAJCARSKA

0,78 CHF

AUSTRIJA

1,08 €

NEMAČKA

0,49 €

1,19 €

BiH m:tel

1,4 KM

MAKEDONIJA

53,1 MKD

ŠVEDSKA

10 SEK