Carl Gustav Jung (1875/7/26. 19:32 GMT Kesswil, Švicarska) Švicarski psiholog i psihijatar (1875-1961). Nakon studija medicine okrenuo se psihijatriji. Zaokupljen psihoanalizom, on 1907 godine postaje učenik i prijatelj Frojda čiji ga je materijalizam brzo odbio od njega. Rastao se od Freuda poslije nekoliko godina suradnje da bi osnovao novu školu “analitičke psihologije”. U radovima je razvijao svoje ideje među kojima i onu o kolektivnom nesvjesnom; nesvjesno nije samo nejasno mjesto gdje se potiskuju osobna iskustva; u njemu nastavlja živjeti jedan dio svjetskog sjećanja. Jung je arhetipovima označio slike kolektivno nesvjesnog, zajedničke snove i stare mitove čovječanstva. Proučavanje arheotipova izazvalo je kod njega originalno razmišljanje o estetici, prvobitnim i orijentalnim religijama, alkemiji i astrologiji, koja je, pisao je on “Astrologja danas kuca na vrata sveučilišta s kojih je prognana prije nekih 300 godina.”. Pridružujući astrologiju teoriji arhetipova, Jung je započeo novu astrološku struju po kojoj horoskop “odgovara jednom trenutku međusobnog razgovora Bogova, tj psihičkih arhetipova”.

Carl Gustav Jung je bio švicarski psiholog i psihijatar koji je pokazivao iznimno zanimanje za astrologiju. On je praktično utemeljitelj moderne grane astrologije nazvane simboličkom astrogijom koja uključuje svoja razmatranja sinhronistički princip, te se tako horoskop promatra kao meditativna slika – mandala. Sinhronicitet ili “značajna slučajnost” se dešavaju kada se 2 ili više događaja, svaki sa svojom vlastitom uzročnošću, gdje se istovremeno bez vidljivog razloga stvore važan rezultat. Jung je unutar pojma sinkroniciteta uveo i pojmove simpatije (ovi pojmovi potječu iz prednaučnog razdoblja). U prenostnom smislu simpatije se korste u astrologiji kao hipotetički uzroci dvostrukog djelovanja. Pojam usklađivanja ukazuje samo na paralelnost bez kauzalne povezanosti i bez sklonosti ka objašnjenjima. Simpatija i magija se nalaze u međusobnoj tijesnoj vezi.
U svom dijelu “Sinhronicitet” Jung predstavlja studiju o 483 para za koje je pokušao nađe kauzalnu vezu između položaja planeta u njihovim natalnim kartama i njihovih psiholoških predispozicija. Govorio je “Astrologija daje mnogo primjera koji potvrđuju teoriju sinkroniciteta. Drugim riječima gdje god da ste rođeni ili što god da radite u nekom vremenskom razdoblju vi sa sobom nosite kvalitetu trenutka rođenja “.
Jedna od njegovih kćeri Gret Baumann – Jung prostali je profesionalni astrolog i listopada 1974. u psihološkom klubu u Zürichu na komadu papira je nacrtala i istumačio očevu kartu.

“Rođeni smo u danom trenutku i danom vremenu i kao vino imamo kvalitetu godine i godišnjeg doba u kojem smo rođeni. Astrologija ne pokušava tvrditi ništa više. ”
Astrologija posebno zanima psihologe, jer sadrži vrstu psihološkog iskustva koje svi projektiramo – to znači da nalazimo psihološke činjenice kao da su u zvijedama. To daje ideju da ti čimbenici dolaze od zvijezda, gdje su samo u sinhronicitetu s njima. Priznajem da je to vrlo zanimljiva činjenica koja baca čudno svjetlo na strukturu ljudskog uma … ”
Carl G. Jung 1947. u pismu profesoru BV Ramanu
“Očigledno astrologija ima mnogo ponuditi psihologiji, ali što ona može ponuditi starijoj sestri nije tako očito. Koliko mogu ocijeniti, čini mi se da bi bilo dobro da astrologija uzme u obzir psihologiju, bez obzira na svu psihologiju ličnosti i nesvjesnog.

Dok sam proučavao astrologiju, primijenio sam je na konkretne slučajeve mnogo puta … Eksperiment je vrlo sugestivan raznovrsnom umu, nepouzdan u rukama nemaštovitog, i opasan u rukama budale, kao što te intuitivne metode uvijek jesu. Ako se inteligentno koristi, ekperiment je koristan u slučajevima gdje je dio nejasne strukture. Često daje iznenađujuće uvide. Definitivno ograničenje eksperimenta je nedostatak inteligencije i nedostatak volje promatrača … Nesumnjivo, astrologija danas cvjeta više nego ikada ranije, ali je još uvijek nedovoljno istražena unatoč čestoj uporabi. Pogodno je oruđe samo ako se koristi inteligentno. Nije otporna na budale i kada je koristi racionalistički i ograničeni um definitivno je neugodna. ”
C. G. Jung: Pisma, vol. 2,1951 do 1961, str 463-464, pismo Robertu L. krooni, 1958/11/15.